Na tajnom dogovoru 1916. godine Britanci i Francuzi rukom su povukli linije po geografskoj karti Bliskog Istoka, čime su raskomadali Tursko Carstvo i tako zacrtali buduće državne granice koje postoje i danas.
Na današnji dan 1916. godine zaključen je znameniti Sporazum Sykes-Picot o podjeli Osmanskog Carstva nakon što ono bude pobijeđeno u Prvom svjetskom ratu. Sporazum je dobio ime po britanskom i francuskom diplomatu koji su ga dogovarali. Britanac je bio Sir Mark Sykes, a Francuz François Georges-Picot. Prilikom sklapanja sporazuma rukom su crtali linije po geografskoj karti. Te su linije kasnije postale državne granice koje do danas određuju sudbinu milijuna ljudi na Bliskom istoku. Na gornjoj se slici vidi geografska karta s ucrtanim linijama. Desno dolje na toj karti potpisali su se osobno Sykes i Picot.
Prema Sporazumu Sykes-Picot trebala je Velika Britanija nakon rata dobiti kontrolu nad područjem današnjeg Izraela, Jordana, većeg dijela Iraka i područja uz Perzijski zaljev. Francuska je trebala dobiti područje današnjeg Libanona, Sirije, sjevernog Iraka i jugoistočne Turske. Rusija je trebala dobiti područje Istanbula i tjesnace Bospor i Dardanele. Osim toga, Rusiji bi pripali i armenski dijelovi Turskog Carstva. U doba sklapanja sporazuma Rusija je još bila carstvo tj. još nije bila započela revolucija.
Sporazum je bio tajan, sve dok ga nakon revolucije u Rusiji nije objavila nova boljševička vlada. Naime, komunisti su nominalno uveli princip "javne diplomacije" po kojoj više nije smjelo biti tajnih dogovora i paktova. Dotadašnje tajne dokumente carske vlade javno su objavili. Kad je objavljen Sporazum Sykes-Picot nastala je zgranutost među arapskim stanovništvom. Naime, njima su Britanci prethodno putem poznatog Lawrencea od Arabije (T.E. Lawrence) obećavali samostalnu državu. Velika Britanija bila je osramoćena tim otkrivanjem istine jer je došlo na vidjelo da vodi dvoličnu diplomatsku politiku.
Jučer, danas, i sutra. Jučer je otišlo, tako da ne bi trebalo da tugujemo zbog njega. Bila je to sudbina i dogodilo se upravo onako kako se trebalo dogoditi. Sutra možda n...
Read morePoslanik (s.a.v.s.) nas je opomenuo o tome kako ne treba piti vodu stojeći. Nauka danas potvrđuje veliku mudrost iza ovih upozorenja. Jedino što sam čuo u svom djetinjstvu...
Read moreMeđu najveća iskušenja kojima su iskušani muslimani spada slijepo slijeđenje drugih i osuđeno poistovjećivanje sa običajima i moralom, u prvom redu jevreja i ...
Read moreU predznak Sudnjeg dana, kako nas je to obavijestio Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spada i pojava nadređenih, vladara i silnika koji će udarati ljude bičevima sa ...
Read morePrenosi se da je emevijski halifa Sulejman ibn Abdul-Melik obavio hadž sa ostalim muslimanima, 97. godine po Hidžri, pa je prvo svratio u Medinu i u njoj odsjeo tri dana. Zatim je ...
Read more