Šta je ono što karakteriše Kur'ansku objavu odnosno njene kvantitavne norme jesu zapravo apsolutna skladnost, etičke norme, trajnost, nepromjenjljivost i vječita zakonitost koja važi za sva vremena do Sudnjeg dana. Izvorno porijeklo svih kultura se nalazi u Božijoj uputi ne samo arapske kulture već i evropske kulture, koja se temelji na osnovama izvornog hrišćanstva iako današnja nauka gleda na Božiju uputu kao glavni kamen spoticanja, argumetirajući to pojavom inkvizicije i proganjanjem naučnika i umnih ljudi toga vremena od strane crkve, kao i stavljanje svih religija pod jedan te isti sistem vrijednovanja, bile su uvodne riječi prof. Hadžifejzovića.
Uspon i ekspanzija arapske kulture uzrokrovana dolaskom objave i poslanstvom Muhammeda a.s. , zapadni orijentalisti objašnjavaju tvrdnjom da je arapska kultura “izvedena” iz drugih kultura, naime grčke, perzijske, sirijske i indijske. Da su prevedena djela grčkih filozofa na arapski su sasvim potvrdne činjenice, kao i stečena saznanja iz oblasti medicine i astrologije kako perzijske tako i indijske kulture toga vremena, ali u Kur'anskim ajetima se nalaze Božanske misli i upute koje asociraju na tada još uvijek nepoznate stvari i dešavanja u prirodi, tzv. prirodne fenomene, koje upućuju čovjeka na razmišljanje što potvrdjuje činjenicu da Kur'an apostrofira razvoj nauke. Kur'an podstiče čovjeka na nova otkrića:
“Oni koji se sjedeći, stojeći i ležeći sjećaju Boga i razmišljaju o stvaranju neba i Zemlje i govore: Stvoritelju, Ti nisi stvorio ovo uzalud”. 3:191
Poslije dolaze mnogi savjeti o odgoju duha i nauke:
“…pitajte ljude koji znaju ono što vi ne znate!” 16:43, 21:7,
i zatim:
“ne zadovoljavajte se sa malo znanja”. 17:85
ili čak:
“Mi uzvisujemo po položajima koga mi hoćemo, a nad svakim učenim ima učeniji”. 12:76
Međutim odlučujuće i ključno je da taj razvoj nauke podstaknut Kur'anom, naglašava povratak nauke prije svega u etičke i moralne okvire. Posebni značaj islamske znanosti je stvaranje eksperimentalnog duha nakon 12 stoljeća, kao i dalji razvitak prirodnih nauka i društvenih nauka stvarajući time osnovu, koja je preuzeta od strane hrišcanske evrope i našla dalji razvoj posebno u doba humanizma i renesanse i istovremeno se udaljila od izvornih osnova temeljnih na Božijoj objavi dobivajući time poseban karakter ateizma i pobijanja onog Božanskog čiji smo svjedoci i mi sami. Sve prirodne pojave se mogu provjeriti empirijom, definicija je današnje nauke. Otkrićem atoma, kao i sastavom atoma, naime omotom i jezgrom, a time i elektrona i protona, naučnici su došli do zaključka da se sva materija, pa i cio svijet, a i mi u njemu sastoji od električnih sila koje su zgrušane u vidu atoma i elemenata.
A. Einštein je dalje u svojoj teoriji relativiteta zastupio tvrdnju da su materija i energija jedno te isto, što nas navodi na vjerovanje u mogućnost stvaranja materije ovog svijeta iz jednog vida energije, odnosno nepostojanja, što Allah dž.š. uostalom u Kur'anu i kaže: “Sva energija pripada Bogu. Bog je zaista Moćan i Nedostižan”.
Ovaj drugi dio izlaganja prof. Hadžifejzovića bih završio rječima poznatog libanskog mislioca šejha Husejna el-Džisra, koji u svojoj knjizi “Vjerovanje u Boga” u svjetlu filozofije, nauke i Kur'ana kaže: ”Vjerovanje u Boga je potreba i nužda stoga to vjerovanje predstavlja: izvor vrlina, zauzdavanje nevaljalih djela, jačinu savjesti, dokaza, odlučnosti u nevoljama, balzam strpljivosti u nesrećama, stub zadovoljstva sa sudbinom, svjetlo nade u grudima, hranu duše kad ovu život ostavi bez hrane, utjehu srcima kad smrt nastupi ili kad se približi i najčvršću vezu izmeđju čovječnosti i njenih plemenitih ideala”.
Preuzeto sa aplikacije Kutubhana
Urednik: OKC-Gradačac
Kao i prethodne muslimanske države, Osmanlije su pokazivale visok nivo tolerancije i prihvatanja nemuslimanskih zajednica u svoj poredak. Ova pristup baziran je na postojećim isl...
Read moreU prvo vrijeme muslimani su živjeli uglavnom u Mekki i Medini, a to je bilo vrijeme ratova i pripravnosti za bitke i napade od strane neprijatelja. Već tada je Poslanik, sallalla...
Read moreŽiveći na Zapadu, hidžab je postao snažan pokazatelj identiteta, dok na njega mnogi nemuslimani gledaju kao na politički iskaz. Međutim, važno je reći da je hidžab, na prvom mjestu...
Read moreMekka je u doba Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, imala sasvim mali broj stanovnika i sitnih građevina, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao da će...
Read moreHvala Allahu - sve više omladine se vraća islamu i uči propise svoje vjere; pa se na ulicama naših gradova sve češće može vidjeti mladić obučen u pristojnu o...
Read more